Osnovne činjenice

Rab leži na istočnoj strani Jadranskog mora, južno od Krka i istočno od Cresa.

Administrativno pripada Primorsko‑goranskoj županiji, a glavno urbano i povijesno središte je grad Rab.

Otok ima više pješčanih plaža nego ijedno drugo mjesto na Jadranu, što ga čini vrlo popularnim obiteljskim odredištem.​

Povijest i nadimak „otok sreće“

Stari Rimljani su Rab zvali „Felix Arba“ – sretan otok – zbog ugodne klime, plodnog tla i povoljnog položaja.​

Naseljenost je zabilježena još u kasnom paleolitiku kod Lopara, zatim u neolitiku, a kasnije ga naseljavaju Liburni.​

Rab je kroz povijest bio u sastavu Rimskog Carstva, Mletačke Republike, Austrije, Jugoslavije i danas Republike Hrvatske.​

Grad Rab i znamenitosti

Siluetu grada Raba obilježavaju četiri zvonika, koji su zaštitni znak otoka.

Važne znamenitosti uključuju katedralu Uznesenja Blažene Djevice Marije, srednjovjekovne gradske zidine i brojne romaničke i gotičke crkve.

S gradom i otokom povezana je legenda o sv. Kristoforu, zaštitniku Raba, čije se moći zazivaju još od opsade Normana 1075.​

Priroda, plaže i aktivnosti

Otok je vrlo razveden, s brojnim uvalama, grebenima i zaštićenom šumom Dundo i drugim šumskim područjima.

Najpoznatije plaže su Rajska plaža u Loparu, pješčane uvale kod Kampora i brojne manje uvalice dostupne brodicom.

Popularne aktivnosti su kupanje, jedrenje, kajak, trekking, biciklizam te izleti brodom do okolnih otočića i uvala.

Turizam, gastronomija i događanja

Turizam je glavna gospodarska grana; udio poljoprivrede se smanjio, a uslužni sektor znatno ojačao.​

Lokalna kuhinja nudi ribe i plodove mora, janjetinu, maslinovo ulje, vino te poznatu rapsku tortu.

Među manifestacijama ističu se Rapska fjera – srednjovjekovni festival – i razni ljetni kulturni i zabavni programi u gradu Rabu i Loparu.